O akciji

Ekološka kriza je stvarnost. Stvarnost  u kojoj je važno poduzeti  velike korake. Stvarnost gdje je neophodno širiti svijest o krizi u kojoj se nalazimo.

Zeleni razvojni centar, je organizacija osnovana sa ciljem da unapredi i podigne svijest ljudi o očuvanju i zaštiti okoliša. Svi znamo da je naša planeta ugrožena!

Stoga,trebamo pomoći našoj planeti i dati svoj doprinos pošumljivanjem urbanih područja, koja su deblima drveća u velikoj meri osiromašena,sve većom  hiperurbanizacijom!

Vaš  najveći doprinos bit će raditi ono što najbolje znamo, a to je: zajedno saditi debla  koja će našoj djeci sutra osigurati kisik i  biti prirodni respirator.

Pozivamo svaku dobronamjernu osobu da sledi naš primjer. A  to ste upravo Vi, dragi prijatelji!

Pozivamo vas da svoje drvo posadite zajedno sa porodicama i prijateljima, u dvorištima ili na otvorenom.

Nema veće sreće nego kad sjedite u hladu drveta sa svojim susjedima nakon mnogo godina, niti većeg ponosa nego kad kažete “posadili smo ovo drveće”! Zamislite da vaše dijete jednako ponosno sjedi sa svojim djetetom u njegovoj hladovini.

Zato vas pozivamo da zajedno s nama posadite svoje porodično stablo, svoje drvo života!

Pozivamo i partnere, male i velike kompanije, državne i lokalne institucije i sve koji mogu pomoći da ova plemenita akcija bude uspješna.

SADRŽAJ PAKETA:

Svaki  aktivist dobit će paket koji se sastoji od:

• 1 sadnica,
• uputstva za sadnju,
• table za upisivanje imena aktivista i datuma sadnje,
• ploče označene imenom partnera

Obaveza svakog aktivista je:

• saditi sadnice,
• uslikaj,
• pošaljite administratoru fotografiju i lokaciju sadnje

Kada primimo fotografije:

• obavijestiti partnera o sadnji,
• objavite fotografije na web mjestu akcije i na društvenim mrežama
• unesite vezu zasađenog drveta na mapi Bosne I Hercegovine

Evo naših malih uvjeravanja – Neki od razloga da posadite svoje drvo:

• Ljudi izdahnu ugljični dioksid, a drveće ga upije. Prirodna veza koja održava svijet.
• Da nema drveća, Zemlja bi postala otrovna za sve.
• Čovjek godišnje udahne oko 9,5 tona zraka, u čemu kiseonik čini oko 23%, tj. oko 740 kg kiseonika. Za proizvodnju kisika za jednu osobu potrebno je oko 7-8 stabala.
• Četiri stabla Bukve u stotinu godina mogu pružiti jednoj osobi kiseonik tokom osamdeset godina života.
• Jedno četinarsko drvo (Bor, Smreka, Jela …) može površinom lišća da pokrije do 120 hektara kiseonikom koji proizvodi. Zbog toga je svako drvo zapravo dio pluća naše planete.
• Svjetske šume apsorbiraju oko 119 milijardi tona ugljen-dioksida godišnje, a atmosferi daju 86 milijardi tona kiseonika.
• Drveće čisti zemljište. Drveće upija štetne tvari i djeluje kao filtar, čineći ga pogodnim za rast ostalih biljaka.

Šumski pokrivač u Bosni I Hercegovini iznosi 1,38 ha

• Šumski pokrivač u Srbiji iznosi 0,3 ha po stanovniku.
• U Rusiji 11,11 ha po stanovniku, Norveškoj 6,93 ha, Finskoj 5,91 ha, Hrvatskoj 1,38 ha
• Moskva ima 96 parkova i 18 vrtova, 4 botaničke bašte, 100 km šuma i 450 km zelenih površina.
• 51% površine Beča je pod zelenilom. Najveći bečki park ima površinu od 2.400 hektara, a Prater 600 hektara. Pod vinogradima u Beču postoji 700 hektara zemlje.
• Drveće spjrečava i zaustavlja eroziju.
• Poplave koje su se dogodile 2014. godine bile bi daleko manje da je pošumljavanje bilo veće. Mnogi bi naši gradovi pretrpjeli daleko manje štete.
• Šume su faktor stabilnosti klimatskih elemenata i pojava i imaju veliki utjecaj na stabilnost svih ekosistema.
• 80% našeg biodiverziteta živi u šumama Bosne I Hercegovine.
• Šume igraju važnu ulogu u pročišćavanju zraka od prašine i čestica koje ulaze u atmosferu. Bukova šuma od 1 ha može primiti 68 tona prašine i čađe, samo jedno stablo divljeg kestena može sadržati 80 kg aerosola i 120 kg prašine godišnje. Četinarska šuma od 1 ha godišnje filtrira 30 do 35 tona prašine, a listopadna 50-76 tona.
• Za dezinfekciju malog grada dovoljan je 1 ha Smreke koja godišnje u atmosferu emituje oko 30 kg supstanci sa baktericidnim djelovanjem.
• Prema studiji objavljenoj u časopisu Urban and Environmental Planning, Londonci koji žive u ulicama sa drvoredima koriste mnogo manje antidepresiva od onih koji su okruženi zgradama i drugom infrastrukturom.
• Drveće je izvor sreće! Dokazano je da blizina zelenih površina pozitivno utječe na ublažavanje stresa u gradskoj populaciji. Prema naučnicima, u trenucima tuge, lošeg raspoloženja i loših misli najveću utjehu može pružiti drvo, odnosno njegova veličanstvena krošnja.
• Drveće štedi novčanik štedeći energiju, ljeti za hlađenje, zimi za grijanje. Ulice drvoreda ljeti su nekoliko stepeni hladnije, a zimi nekoliko stepeni toplije.